Povijest


Kupres je grad i općina koja se nalazi Hercegbosanskoj županiji u BiH. Poznat je po zimskim turističkim sadržajima i ekološki očuvanoj prirodi.

Kupres je 30.7.2017. ušao u Guinnesovu knjigu rekorda tako što se u tom mjestu okupio najveći broj osoba s istim imenom, naime okupila su se 2325 Ivana.


Zemljopis

Kupreško polje

Kupreško polje je velika krška visoravan smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Kupreški kraj osim Kupreškog polja obuhvaća još dva znatna manja krška polja: Vukovsko polje i Ravanjsko polje. Samo po sebi Kupreško polje je vrlo tektonski nemirno, tj. tamo su česti potresi, uglavnom slabiji, a znaju se dogoditi i jači. Od kulturnih znamenitosti na Kupreškom polju se održavaju Dani kosidbe na Kupresu ili Strljanica.

Vodotoci

Kupreški kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačku na sjeveru, Mrtvičku u sredini i Milačkuna jugu. Najneravnije tlo je bajramovačkog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan. Tuda protiče rječica Mrtvaja koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemanovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom kod mlina Mate Dumančića-Knezića. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica. Od znamenitosti po velikom broju izvora,značajna je planina Stožer,koja ima nevjerojatno mnogo izvora(pa i do 100).U Kupresu se kaže da Stožer ima izvora kao i dana u godini

Jezera

Najveće jezero u Kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 četvornih metara, bogato je pastrvom i rakom. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m2 i Rastičevo površine 1900 m2, u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100-200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore.

Klima

Klimatske prilike ovog podneblja uvelike definira nadmorska visina od 1120 do 1250 m. Klima je planinsko-alpska, oštra, s prosječnom godišnjom temperaturom od 5.7°C. Godišnje je u prosjeku 141 dan sa oborinama, od toga 55 sa snjegovima. Zbog snažnih planinskih vjetrova studen je velika i česte su snježne vijavice.

Stanovništvo

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Kupres imala je 5.057 stanovnika, raspoređenih u 36 naselja. Barjamovci, Begovo Selo, Bili Potok, Blagaj, Botun, Brda, Bućovača, Donje Ravno, Donje Vukovsko, Donji Malovan, Goravci, Gornje Ravno, Gornje Vukovsko, Gornji Malovan, Kudilji, Kukavice, Kupres, Kute, Mlakve, Mrđanovci, Mrđebare, Mušić, Novo Selo, Odžak, Olovo, Osmanlije, Otinovci, Rastičevo, Rilić, Stražbenica, Suhova, Šemenovci, Vrila, Zanaglina, Zlosela i Zvirnjača. Zbog Domovinskog rata, danas je struktura stanovništva bitno drugačija. Broj stanovnika se smanjio, a od naroda dominiraju Hrvati.

Naseljena mjesta

Prije podjele općine između FBiH i RS, u općinu su bila uključena slijedeća naselja:

Nakon Daytonskog sporazuma, veći dio općine pripada FBiH, dok su sela Novo Selo, Šemenovci i Mrđanovci (dio sela) izdvojeni u novu općini Kupres (RS) koja je dio RS.

Uprava

Općinom Kupres upravlja načelnik,a gradom gradonačelnik. Izbori za načelnika i gradonačelnika održavaju se svake četiri godine,a trenutno je na vlasti Hrvatska Demokratska Zajednica (HDZ). Općinsko Vijeće i Načelnik sve svoje poslove obavljaju u općinskoj zgradi, koja se nalazi u samom centru grada.

Gospodarstvo

Poljoprivreda

Poljoprivreda je vrlo izražena u Kupresu, ali mnogo poljoprivrednih dobara su samo za vlastite potrebe tj. potrebe stanovništva.

Tvornički pogoni

Šumarstvo je jako izraženo, te čini velik udio u Kupreškoj industriji. Kupreška šumarija je državna firma, ali ubire veliki prihod. Postoji i tvornica namještaja te nekoliko pilana. IGO MIK-Industrija metalnih okova, jedno vrijeme bila u stečaju, ali opet nedavno pokrenuta i nastavlja s poslom. Kupreška mljekara proizvoodi razne mliječne proizvode. Prije je imala veću tvornicu, ali se premješta u manju radi smanjenja posla.


Turizam

Turizam donosi veliki prihod u Kupreškom gospodarstvu, pogotovo zimski. Potencijal za razvoj ima i ljetni turizam, prvenstveno zbog netaknute prirode. Od hotela najpoznatiji su Adria Ski, Maestral i Kupres.

Spomenici i znamenitosti

Rimsko doba

Postoje mnoge Gradine (zidovi),pogotovo na lokalitetu Rastičeva. Vjerojatno su služile kao obrambeni zidovi,a danas se mogu naći u izvrsno očuvanom stanju. Vrlo su slične Gradinama koje se mogu naći u Britaniji,građeni od Kelta,pa se vjerojatno pretpostavlja da su Gradine građene od Kelta koje su u to vrijeme nastanjivali ovdašnje prostore.

Kupres (u to doba Cypres) je bio sjecište važnih trgovačkih putanja,pa je na ovom prostoru bila izražena i razvijena Trgovina. Tu su izgrađene Rimske barake,koje su bile i bitne barake na tim prostorima,jer je u njima bilo vojno središte. Nije moguće točno utvrditi mjesto gdje su se barake nalazile,ali brojni dokumenti dokazuju da je su na Kupreškom lokalitetu postojale Rimske barake. Veliki dokaz o njihovom postojanju su razni izviđački tornjevi,raspodjeljeni po Plazenici,Kupreškim Vratima i Čardačicom.Većinom su građeni od drveta,te više podsjećaju na nekakav bunker,nego izviđačke tornjeve. Ipak,Postoji i par tornjeva izgrađenih od Kamena,koji su bolje očuvani od drvenih.

Na lokalitetu Otinovaca postajala je Rimska bazilika,koja potiče iz 5.stoljeća. Otkrivena je 80-ih godina,a nađeni su temelji i dijelovi zidova. Danas su obnovljeni i savršeno očuvani te se može mnogo saznati o tome.Naknadno je otkrivena grobnica u podnožju bazilike,ali nije otkriveno tko u njima počiva.

Srednji vijek

U srednjem vijeku Kupres je i dalje važno trgovačko i prometno sjecište,te i dalje ne gubi svoje značenje.Zato u tom razdolju na tim sjecištima nastaju prva naselja koja su pretača današnjeg Kupresa.

Postoji legenda o tome kako je kraljica Katarina, bježeći u Rim ,ostala neko vrijeme živjeti u Kupres i tu izgradila dvorac.Ne zna se gdje je dvorac, ali na brdu Đerđelez (koji je sada Park Šuma) je otkriven masivni kamen koji viri iz zemlje. Mada se smatra da je to stećak, taj kameni masiv seže duboko u zemlju ,te najvjerojatnije nije riječ o stećku. Postoji teorija da je po dolasku Turaka dvorac zakopan pod jedno brdo, a na njemu zasađena šuma savršenih drvoreda koji se pružaju u jednu savršenu liniju (takvo je brdo upravo Đerđelez). Po toj teoriji, ispod Đeđeleza se nalazi dvorac, ali ništa bitnije dosad nije otkriveno.

Od dolaska Turaka, kulturni spomenici su jedino stećci, koji su služili kao nadgrobne ploče.

Od prirodnih znamenitosti, pored ionako prekrasne Kupreške prirode, posebno se ističu Japage blizu sela Rastičevo. To su jame nastale prirodnim putem. Jako su duboke i smatraju se krškim fenomenom sličnim Modrom i Crvenom jezeru u Imotskom.

Obrazovanje

Od obrazovnih ustanova u Kupresu,Kupres ima jednu osnovnu školu i jednu srednju školu. U srednjoj školi se nalazi gimnazija,škola za kuhare i škola za turističke tehničare.

Mediji

Kultura

Etnografski muzej, nalazi se u Hrvatskomu domu kulture Kupres. U njemu se nalazi muzej, studio Kupreškog Radia,Gradska knjižnica i dvorana za kazališne i kinematografske predstave.[2]

  • Međunarodni festival folklora na Kupresu
  • Dani kosidbe na Kupresu

Oba kulturna događaja se događaju u sklopu Strljanice.

  • Kupres Play, festival alternativne glazbe i dobrih vibracija

Šport

Poznate osobe

  • Mato Džaja, književni povjesničar, kritičar, publicist
  • Željko Džaja, pisac i skupljač narodnoga blaga
  • Josip Radić, katolički svećenik i bivši savjetnik u ministarstvu pomorstva, prometa i veza RH

Vanjske poveznice

Izvor

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • Članak: " Basler, Đuro, Kupres (Arheološka skica) Glasnik Zemaljskog Muzeja, Veselin Masleša, Sarajevo 1953. br.8
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - http://www.fzs.ba/wp-content/uploads/2016/06/nacion-po-mjesnim.pdf

Preneseno sa: hr.wikipedia.org